NOVA ERA POLJOPRIVREDE: Ključ je u digitalizaciji i modernizaciji

Srpski agrar muči tradicionalni pristup, pa je goruće pitanje kako modernizovati ovu industriju ne bi li se lakše suočila sa svim izazovima

Poljoprivredi budućnosti neophodna su održiva rešenja kako bi odgovorila na mnoge globalne i lokalne izazove u proizvodnji hrane. S jedne strane, postoji ogromna potražnja na tržištu, a s druge, sve veća ograničenja u vidu manje obradivih površina i klimatskih promena.

FOTO: SHUTTERSTOCK

Profitiraju svi akteri

Procene UN idu dotle da predviđaju da je između 2009. i 2050. potrebno udvostručiti proizvodnju hrane kako bismo prehranili rastuću svetsku populaciju. Izazovi su brojni. Međutim, neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta skoro da više nema, obradive površine nije moguće proizvoljno proširivati, pa se postavlja pitanje šta je moguće učiniti i kako modernizovati poljoprivredu da bismo uspeli da zadovoljimo sopstvene potrebe. Da bi poljoprivreda postala održiva, potrebno je da bude inovativna i ekološka, s krajnjim ciljem da se uspostavi proizvodnja koja štedi resurse smanjenom potrošnjom vode, preciznom zaštitom bilja i očuvanjem bioraznolikosti. Benefite održive poljoprivrede osećaju svi – od poljoprivrednih proizvođača, koji ostvaruju direktnu ekonomsku korist i bolji pristup tržištu, preko privrede i povećanog profita usled proizvodnje kvalitetnih proizvoda, do potrošača, koji na tržištu mogu odabrati kvalitetnu, bezbednu i zdravu hranu.

Da putem primene digitalnih platformi možemo znatno da unapredimo svoju konkurentnost, smatra i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Branislav Nedimović. – Ubeđen sam da nema napretka u poljoprivredi bez uvođenja novih IT rešenja. S digitalizacijom dolazi do smanjenja troškova. Kada se smanje troškovi, ostaje više profita – kaže resorni ministar.

Inovativna tehnologija

Digitalne tehnologije ne samo da otvaraju potpuno nove mogućnosti već uvode i visokospecijalizovanu stručnost u najsiromašnije zemlje sveta. Time se poljoprivrednim proizvođačima pomaže da predvide ono što ih može očekivati u narednom periodu, kao i da povećaju efikasnost i efektivnost procesa proizvodnje. Insekti, bolesti, štetočine, korov, nepovoljni vremenski uslovi pričinjavaju velike štete usevima, zahtevaju nov pristup rešavanju problema, a inovativna tehnologija i primena digitalizacije mogu pomoći u rešavanju tih izazova. Uvođenjem digitalizacije u poljoprivrednu proizvodnju poljoprivredni proizvođač moći će da obezbedi praktične i korisne alate za donošenje odluka koje mogu da olakšaju upravljanje rizicima na gazdinstvu, kao i da unaprede konkurentnost proizvodnje.

FOTO: SHUTTERSTOCK

Prema navodima svetske organizacije za hranu FAO, procenjuje se da, primenom novih tehnologija, IT sektor ima potencijal da pomogne povećanju poljoprivredne produktivnosti za čak 70 odsto do 2050. godine. Već danas, oko 70-80 procenata nove poljoprivredne opreme se u nekom delu oslanja na koncept precizne poljoprivrede.

Ogromna korist od uvođenja digitalizacije u poljoprivredu već sada se može naslutiti, a napredak u istraživanjima i praktična upotreba novih dostignuća u ovoj oblasti usloviće dalji razvoj tehnologije i prerade poljoprivrednih proizvoda.

Učimo od najboljih

Primer Holandije motiviše

Holandija je zemlja koja najviše investira i uvodi nove tehnologije u poljoprivredu, čime je u velikoj meri digitalizuje. Nepovoljni klimatski uslovi i ne tako kvalitetno poljoprivredno zemljište naveli su Holanđane da devedesetih godina prošlog veka pokrenu program digitalizacije poljoprivrede pod parolom „dva puta više hrane sa duplo manje sredstava“. Iako je malo ko verovao u uspeh ovog projekta, dvadesetak godina kasnije Holandija se na rang-listi zemalja po izvozu poljoprivrednih dobara nalazi na fantastično drugom mestu – odmah iza SAD, koje imaju 161 put više obradivih površina od nje! U toku 2017. samo od izvoza poljoprivrednih dobara Holandija je zaradila rekordnih 91,7 milijardi evra, pre svega zahvaljujući stalnom razvoju i primeni inovacija u poljoprivredi. Njihov primer pokazuje da izgovora, dakle, nema.

Kurir / Jelena Vukić

Foto: Shutterstock